fbpx

RSE: Povjerenica Vijeća Evrope Sudu u Strazburu: U Hrvatskoj zlostavljaju i protjeruju migrante

“Priče migranata koji su pretučeni i lišeni stvari, poput cipele, i prisiljeni da hodaju preko neravnog terena natrag u BiH bile su posebno uznemirujuće”, navela je Mijatović.

Foto: EPA _EFE

Povjerenica za ljudska prava Vijeća Evrope, Dunja Mijatović, uputila je u ponedjeljak (11. januar), zapažanja Evropskom sudu za ljudska prava u vezi sa slučajevima tri sirijska migranta vraćena u Bosnu i Hercegovinu iz Hrvatske bez formalnog azilantskog postupka.

 

Radi se o trojici državljana Sirije koji su podnijeli tužbu Evropskom sudu za ljudska prava zbog “sumnje za nečovječno postupanje sa migrantima”.

Mijatović navodi kako sve dostupne informacije ukazuju na postojanje ustaljene prakse kolektivnog vraćanja migranata iz Hrvatske “koja se provodi izvan bilo kakvog formalnog postupka i bez identificiranja dotičnih osoba ili procjene njihove individualne situacije”.

Na osnovu vlastitih zapažanja i brojnih neovisnih izvještaja, Mijatović je ukazala i na, kako navodi, široko rasprostranjenu praksu zlostavljanja migranata, kao i nedostatak brze, učinkovite i neovisne istrage, a čiji je rezultat nekažnjivost službenika za provođenje zakona.

“Takva praksa, također, ne uzima u obzir pojedinačne implikacije povratka osobe u Bosnu i Hercegovinu, posebno s obzirom na dugotrajne i ozbiljne strukturne probleme na polju migracija i azila koji su imali dramatične humanitarne posljedice za hiljade migranata i tražitelja azila”, navodi se u pismu Dunje Mijatović.

Ona je istakla i kako izvještaji o postupcima ubrzanog vraćanja migranata i tražilaca azila iz Hrvatske u BiH i Srbiju datiraju najmanje od 2016. godine, a intenzivirani su u 2018. godini.

Broj protjeranih migranata

Oni se dešavaju, kako je navela Mijatović, na način da migranti i tražioci azila ne mogu iznijeti argumente protiv protjerivanja i lišeni su stvarne mogućnosti da hrvatskim vlastima skrenu pažnju na bilo koje pitanje koje može utjecati na njihov status i omogućiti im da ostanu u Hrvatskoj.

“Praksa neposrednog protjerivanja iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu također onemogućava migranate da ospori zakonitost njihovog protjerivanja ili da se žale nadležnom tijelu na zlostavljanje naneseno tokom protjerivanja. Nijedna pisana, individualizirana i obrazložena odluka nije uručena osobama koje su po kratkom postupku vraćene u BiH”, dodaje Mijatović.

Mijatović je posjetila kako je u pismo koje je uputila premijeru Hrvatske Andreju Plenkoviću, 5. oktobra 2018.godine, izrazila “zabrinutost zbog dosljednih i potkrijepljenih informacija u vezi sa velikim brojem kolektivnih protjerivanja iz Hrvatske u BiH i Srbiju”.

U njemu se Mijatović poziva na izvještaje UNHCR-a prema kojima je od januara do septembra 2018. godine Hrvatska protjerala 2.500 osoba, od kojih 1.500 nije imalo pravo za pristup azilu, a 700 je prijavilo nasilje i krađu policijskih službenika.

Brisel traži od Hrvatske dokaze o proveri navoda o nasilju nad migrantima

“Svi napori Hrvatske da upravlja migracijama trebaju biti strogo u skladu s vladavinom prava i obavezujućim međunarodnim principima”, kazala je Mijatović i pozvala hrvatske vlasti da izvrše brze, efikasne i neovisne istrage svih zabilježenih slučajeva kolektivnog protjerivanja, ispitaju navode o nasilju nad migrantima i krađama i poduzmu sve potrebne mjere da se takva praksa zaustavi.

Šta stoji u hrvatskom zakonu?

Prema hrvatskom Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti iz 2018. godine, osoba se smatra tražiteljem azila od trenutka kada izrazi namjeru da zatraži azil, odnosno i prije no što podnese formalni zahtjev, što bi joj trebalo omogućiti smještaj u prihvatnom centru do završetka postupka, hranu, odjeću, novčanu pomoć, obrazovanje, zdravstvena zaštita i posao, podsjeća Mijatović.

 

Hrvatska: Centar za mirovne studije predao kaznenu prijavu protiv policijskog nasilja nad migrantima

 

“Hrvatske vlasti stoga imaju jasnu zakonsku obvezu omogućiti to pravo migrantima koji su izrazili svoju namjeru da zatraže azil”, navodi povjerenica za ljudska prava Vijeća Evrope, naglašavajući kako su vlasti sistematski uskraćivale ovo pravo migrantima.

Mijatović je primijetila i da, uprkos UNHCR-ovoj procjeni da je tok migracija u Europu mješovit, odnosno da uključuju izbjeglice, azilante, ekonomske migrante, hrvatske vlasti kontinuirano etiketiraju migrante kao ekonomske.

Rasprostranjeno nasilje

Ogroman broj izvještaja međunarodnih organizacija, hrvatske pučke pravobraniteljice i međunarodnih i domaćih nevladinih organizacije ukazuju na ustaljenu policijsku praksu zlostavljanja migranata.

Mijatović kaže kako uobičajeni obrasci zlostavljanja uključuju hapšenje ljudi u pokretu i oduzimanje imovine, posebno opreme za komunikaciju, i premlaćivanja pendrecima, ali i progon psima kako bi fizički iscrpili migrante i spriječili ih u ponovnom pokušaju prelaska.

Dunja Mijatović podsjeća i da su je tokom njene posjete BiH u decembru 2019. godine, predstavnici migranata i nevladinih organizacija izvijestili o protjerivanju migranata iz Hrvatske i zlostavljanju migranata koje su provodili hrvatski policijski službenici.

“Priče migranata koji su pretučeni i lišeni stvari, poput cipele, i prisiljeni da hodaju preko neravnog terena natrag u BiH bile su posebno uznemirujuće”, navela je Mijatović.

 

Ombudsmen EU-a pokrenuo istragu zbog Hrvatske i migranata

 

Brojne organizacije za zaštitu ljudskih prava i međunarodne organizacije već dugo dokumentiraju dosljedan obrazac zlostavljanja migranata koji pokušavaju prijeći u Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine, a koje su počinili predstavnici zakona u Hrvatskoj, dodaje ona.

“Unatoč mojem pozivu vlastima, prije dvije godine, da osiguraju brzu, učinkovitu i neovisnu istragu tih navoda i vladu koja tvrdi da se svi navodi istražuju, nastavljaju se s vjerodostojnim izvještajima o takvim kršenjima”, piše Mijatović.

Takođe je konstatovala kako hrvatske vlasti još uvijek nisu usvojile konstruktivniji pristup rješavanju brojnih navoda o protjerivanjima po kratkom postupku, uskraćivanju pristupa azilu i zlostavljanju migranata.

Navela je kako su vlasti propustile surađivati s hrvatskom pučkom pravobraniteljicom i kako je Ministarstvo unutrašnjih poslova odbilo da pruži ombudsmanu pristup datotekama i podacima koji se odnose na navode o kršenju ljudskih prava u liječenju migranata u 2018. godini

Povjerenica Mijatović smatra da je uprkos ponovljenim pozivima nje i drugih institucije za ljudska prava da vlasti pokrenu efikasne mjere, nije bilo odgovora vlasti, i da kao rezultat toga policijski službenici uživaju u nekažnjivosti.

Zapažanja o situaciji u BiH

Bosna i Hercegovina je zabilježila značajan porast dolazaka migranata i izbjeglica od 2018. godine, nakon što je Mađarska uvela restriktivne mjere na granici sa Srbijom i migrantska se ruta pomjerila na BiH.

Povećani protok migranata opteretio je prihvatni kapacitet zemlje i izložio ga mnogim strukturnim problemima, nedostacima sistema azila i institucionalne koordinacije vlasti na različitim nivoima u BiH, ističe Mijatović.

Navodi i kako je prema podacima UNHCR-u, 2018. godine 1.567 migranata podnijelo zahtjev za azil, a samo njih 16 je dobilo međunarodnu ili supsidijarnu zaštitu.

Mijatović je ukazala na ograničene kapacitete za registraciju i obradu zahtjeva za azil, nemogućnost ljudi da ispune zahtjev, jer moraju imati prijavu adrese ili prebivališta i nedostatak prevodilaca.

UNHCR, takođe, izvijestio je da je pristup pravnoj pomoći za azilante bio ograničen, jer državno ministarstvo pravde, koje je odgovorno za pružanje pravne pomoći tražiocima azila, nije uspostavilo ured za besplatnu pravnu pomoć.

Većina ovih pitanja bila su problem i tokom 2020. godine, kada su mnogi imali poteškoće u dobivanju potvrde o namjeri da zatraže azil i morali su dugo čekati odluku o azilu za koju je u prosjeku trebalo najmanje 313 dana, naglašava Mijatović.

Iako su od 2018. godine otvoreni dodatni privremeni prihvatni kapaciteti u Unsko-sanskom kantonu i Kantonu Sarajevo, “još uvijek nema dovoljno kapaciteta”, upozorava Mijatović koja je u decembru pozvala vlasti da hitno osiguraju osnovne potrebe poput adekvatnog smještaja i pristupa zdravstvenoj zaštiti, hrani, vodi i odjeći bez obzira na pravni status uključene osobe ili da li se smatralo da su u tranzitu ili namjeravaju ostati u zemlji.

Između ostalog, Mijatović navodi problem koji pogađa osobe bez pratnje, posebno djecu kao jednu od najranjivijih grupa.

“Postoji nedostatak zaštite za djecu migrante bez pratnje i dužno poštovanje njihovog najboljeg interes, uključujući i pitanja koja se odnose na njihovu identifikaciju kao maloljetnika bez pratnje, procjenu starosti, smještaj i pristup međunarodnoj zaštiti”, navela je Mijatović u pismu vlastima BiH u decembru 2020.godine.

Ona je ukazala i na to da većina djece migranata bez pratnje nije imala zakonskog staratelja koje su trebale imenovati bh. vlasti i neujednačenost pristupu redovnom obrazovanju u cijeloj zemlji.

U BiH je prema podacima Međunarodne agencije za migracije (IOM) oko 8.000 migranata, od čega je njih 1.500 van bilo kakvog zvaničnog smještaja.

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded.

Podržite nepristrano informiranje!             Support impartial informing!